preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Gundulića Dubrovnik

Login
Tražilica

Savjetodavni kutak - želim nešto reći!

Školski kurikul

Godišnji plan i program

Anketa
Koji vam je najdraži oblik nastave?




Školska knjižnica

Obavijest

OŠ Ivana Gundulića Dubrovnik uvodi preventivnu mjeru - komunikacija sa strankama putem mobitela i e-maila

OŠ Ivana Gundulića Dubrovnik za sve upite i zamolbe može se kontaktirati na broj mobitela 098/344-034 ili 091/280-8844 te na e-mail ravnatelj@os-igundulic-du.skole.hr ili tajnistvo@os-igundulic-du.skole.hr
Navedena mjera uvodi se preventivno u cilju suzbijanja širenja zarazne bolesti uzrokovane Corona virusom i zaštite od zaraze.
Sve navedeno vrijedit će do objave novih obavijesti.

Lijepe misli


„NIJE SVE OTKAZANO.
SUNCE nije otkazano.
PROLJEĆE nije otkazano.
PRIJATELJSTVA nisu otkazana.
GLAZBA nije otkazana.
ČITANJE nije otkazano.
EMPATIJA nije otkazana.
MAŠTA nije otkazana.
RAZGOVORI nisu otkazani.
LJUBAZNOST nije otkazana.
NADA nije otkazana.
MOLITVA nije otkazana.“

Školska k(o)ronika

Škola za život

e-Dnevnik

Raspored informacija

RASPORED INFORMACIJA ZA RODITELJE

šk. god. 2019./2020.

Razredna nastava

Predmetna nastava

Odluka o realizaciji odmora za učenike

Odluka o realizaciji odmora za učenike tijekom 2019./2020. nastavne godine za školske ustanove na području Dubrovačko-neretvanske županije

Raspored sati 2019./2020.

Klikni na sliku za raspored sati

Raspored treninga

 

Raspored treninga u školskoj godini 2019./2020.
1.-4. razreda
5.-8. razreda

Izvannastavne aktivnosti

CARNET-ov projekt „e-Škole“ među 12 najboljih edukacijskih projekata u svijetu

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) proglasila je CARNET-ov pilot projekt „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“  jednim od 12 najboljih projekata u svijetu u području primjene IKT-a u obrazovanju za 2017. godinu u konkurenciji od 143 prijavljena projekta iz 79 zemalja. U projektu e-Škole Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Fakultet za organizaciju i informatiku u Varaždinu su partneri.

www.azoo.hr

(Naš)e-pjesme (naši snovi)

Priloženi dokumenti:
(Nas)e-pjesme (nasi snovi).epub

e-San školske novine

Školske novine

Kalendar rada

 

Udžbenici 2015./16.

Konačna lista odabranih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava
prema odabiru stručnih aktiva

OSNOVNA ŠKOLA IVANA GUNDULIĆA 2015./2016.

Kriteriji vladanja

Priloženi dokumenti:
KRITERIJI OCJENE VLADANJA.pdf

Kalendar
« Studeni 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 24. 10. 2010.

Ukupno: 644732
Ovaj mjesec: 2784
Ovaj tjedan: 87
Danas: 87
Sigurnije na Internetu

Vodič za učenike

Vodič za roditelje

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Škola za život

Eko škola

Mi jedemo odgovorno

Međunarodni projekt

Shema školskog voća

Dislajkam mržnju

 
Koliko je sati?

 

Važni brojevi

192 - Policija

193 - Vatrogasci

194 - Hitna pomoć

112 - Hitna služba

Ivan Gundulić

Rođen je kao najstariji sin Frana Gundulića i Džive Gradić. Obitelj Gundulić bila je poznata još u 13. stoljeću, a njezini su članovi, kao pripadnici aristokracije, obavljali različite državno-administrativne poslove u Dubrovniku i okolici.

 

Obrazovao se u Dubrovniku, gdje su mu, uz ostale, učitelji bili Toskanac Camillo Camilli, koji je dopunio Tassov Oslobođeni Jeruzalem te svećenik Petar Palikuća, koji je na hrvatski preveo Život Karla Borromea. Nakon završetka školovanja, 1608. postaje član Velikoga vijeća. Nastavljajući obiteljsku tradiciju, obavlja više državno-administrativnih službi u Dubrovniku i okolici; dva je puta bio knez u Konavlima (1615. i 1619.), a u Dubrovniku je uglavnom obavljao pravničke poslove. Godine 1634. postaje senatora, 1638. član Maloga vijeća.

 

Živio je mirno i povučeno, zbog čega su mu suvremenici dali nadimak Mačica (značenje: Mačkica). Godine 1628. oženio se Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina: poznat je Fran Gundulić, koji je kasnije postao austrijski general te Šiško, hrvatski pjesnik.

 

Umro je u Dubrovniku nakon dvotjedne bolesti; pretpostavlja se da je uzrok smrti bila upala porebrice. Budući da je umro u 49. godini, nije imao priliku biti izabran za kneza Dubrovačke Republike (knez nije smio biti mlađi od 50 godina).

 

Njegova najpoznatija djela su:Osman, Himna Slobodi,Arijadna, Prozerpina ugrablje, Pjesni pokorne kralja Davida od Plutona, Dijana i Armida, Dubravka…

 

HIMNA SLOBODI

 

O lijepa, o draga, o slatka slobodo,

dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do,

uzroče istini od naše sve slave,

uresu jedini od ove Dubrave,

sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi

ne mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti!

 

 

Sveti Vlaho

Štovanje Sv. Vlaha najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog Blagdana –3-veljače- kada su ljudi masovno dolazili u Grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Da se omogući svim sudjelovati, uvedena je 'Sloboština Sv. Vlaha', dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije blagdana slobodno doći u Grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u Grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće - sa svojim crkvenim barjacima i narodne nošnje, da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće.

 

Preživjeli (nakon napada Avara i Slavena), a prestrašeni stanovnici početkom 6. stoljeća potresom porušenog slavnoga grada Epidauruma, prebjegli su na pustu hrid Laus, Raus, Rausium, Rhagusium, da tu nastave živjeti i raditi. Trebalo je puno odvažnosti, samopouzdanja i snage tu stati i ostati, jer su životni uvjeti bili krajnje nepovoljni s jedne strane brdo, šuma (dubrava), a s druge široko i uzburkano more. Puni samopouzdanja oni su se dali na posao i uskoro strvorili podnošljive uvjete za život.

 

Naziv Blaž dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (Blasius), a dubrovački naziv Vlaho je nastao od grčke riječi Vlasios.

 

Festa Sv. Vlaha se od 1. rujna 2009. godine nalazi na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine čovječanstva.

 

preskoči na navigaciju