preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Gundulića Dubrovnik

Login
e-Škole edukacija

Tražilica
Školske novine

Raspored treninga

 

TRENINZI U ŠKOLSKOJ 2016./2017. GODINI POČINJU 12. RUJNA 2016. GODINE PO SLJEDEĆIM RASPOREDIMA!

MOLIMO SVE ZAINTERESIRANE UČENIKE I UČENICE DA SE PRIDRUŽE !

Godišnji plan i program rada škole 2016./2017.

Raspored sati 2016./2017.

Raspored informacija

RASPORED INFORMACIJA ZA RODITELJE

šk. god. 2016./2017.

Kalendar rada

 

Udžbenici 2015./16.

Konačna lista odabranih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava
prema odabiru stručnih aktiva

OSNOVNA ŠKOLA IVANA GUNDULIĆA 2015./2016.

Anketa
Doručkuješ li prije nego ideš u školu?



Kriteriji vladanja

Priloženi dokumenti:
KRITERIJI OCJENE VLADANJA.doc

Kalendar
« Kolovoz 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 24. 10. 2010.

Ukupno: 477355
Ovaj mjesec: 1641
Ovaj tjedan: 629
Danas: 8
Sigurnije na Internetu

Vodič za učenike

Vodič za roditelje

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Eko škola

Mi jedemo odgovorno

Međunarodni projekt

Shema školskog voća

Dislajkam mržnju

 
Koliko je sati?

 

Važni brojevi

192 - Policija

193 - Vatrogasci

194 - Hitna pomoć

112 - Hitna služba

Stručna služba škole

ASISTENT U NASTAVI

Uvođenjem Asistenta u nastavi cilj je olakšati integraciju učenika s teškoćama u razvoju i povećati njihovu mogućnost upisa u redovne škole. Unapređuje se kvaliteta školovanja djece s i bez teškoća u razvoju u redovnim osnovnim školama, i uz druge preduvjete, inkluzivnu  edukaciju.

Dugoročni cilj je postojanje radnog mjesta Asistenta u nastavi za učenike s posebnim edukacijskim potrebama u okviru sistema inkluzivne edukacije. Inkluzivna edukacija omogućit će obrazovanje velikog broja djece u svom prirodnom socijalnom okruženju, što će doprinijeti da se što manji broj djece zbog obrazovanja izdvaja iz obitelji.

Uključivanjem djece s posebnim potrebama u redovne škole postiže se i

  • socijalizacija djece s teškoćama u razvoju
  • integracija djece s teškoćama u razvoju
  • bolji stav nastavnika prema integraciji djece s teškoćama u razvoju
  • odrastanje djece s posebnim potrebama u prirodnoj okolini
  • prihvaćanje različitosti
  • razvoj tolerancije
  • hrabrost u traženju i primanju pomoći od drugih
  • razvoj kompletne ličnosti
  • jačanje osobnosti djece s teškoćama u razvoju
  • jačanje odnosa JA MOGU…

Asistentova uloga pružati ''tehničku pomoć'' djetetu s posebnim edukacijskim potrebama, nastavniku i čitavom razredu, ovisno o potrebama u datom trenutku. Boravak djeteta u školi tako je manje stresan za dijete, nastavnika i čitav razred.

Osoba koja obavlja posao asistenta mora imati završenu srednju školu, sklonost ka obavljanju ovog specifičnog posla i dodatnu edukaciju.

Asistentov posao određuje stručni tim škole uz pomoć vanjskih suradnika, ovisno o potrebama učenika s posebnim potrebama. U nekim slučajevima je to pomoć u pisanju, čitanju, vježbanju, objašnjavanju, pomoć pri spremanju torbe, mobilnosti i sl.

Asistent u nastavi je jedan od preduvjeta kvalitetne inkluzivne edukacije.

DUŽNOSTI ASISTENATA

Asistent pruža tehničku pomoć, roditelj ukazuje na posebnosti, a stručni tim škole određuje nivo i količinu podrške koju asistent pruža pojedinom učeniku.

Posao asistenata u školi nije biti rehabilitator, radni terapeut ili sl.

Od asistenta, zaduženog za učenika s teškoćama u razvoju  očekuje se da:

SVAKODNEVNO:

  • dolazi 10 minuta prije učenika u školu
  • učenika dočekuje vani, prihvaća ga od roditelja ili organiziranog prijevoza
  • uvodi u školu, vodi učenika koji hoda uz pomoć, ili vozi u kolicima učenika koji se ne može samostalno kretati
  • priprema učenika za ulazak u učionicu (pomoć pri skidanju jakne i sl. )
  • pomaže pri toaleti - specifičnosti objašnjava roditelj
  • u učionici učenika smješta na mjesto, priprema knjige, pribor,
  • u dogovoru s učenikom, ili s učiteljem, stručnim suradnikom, zapisuje potrebno gradivo, prepisuje s ploče - važno je upisati ključne riječi, nove pojmove ili postupke u matematici - rukopisom čitkim za učenika, gramatički i pravopisno točno
  • asistent pomaže učeniku u rukovanju priborom za geometriju ili crta umjesto učenika, također i u likovnom priprema učeniku sav pribor, pridržava ruku učenika
  • asistent potiče učenika, usmjerava ga na nastavi - pridržava udžbenik, fiksira radne listiće ili bilježnice na podlogu
  • pomaže pri izvedbi praktičnih radova prema naputku učitelja ina zamolbu učenika
  • na satu TZK sudjeluje s učenikom u aktivnostima koje učenik može obavljati, ako su aktivnosti za učenika prezahtjevne, asistent će s učenikom na strunjači u jednom kutku dvorane raditi vježbe koje će mu prethodno sugerirati fizioterapeut. (Ukoliko učenik leži na strunjači i okreće se s leđa na bok, puzi, radi aerobne vježbe, ili sl. to je već znatno bolje nego da učenik sjedi u kolicima ili na stolici.)
  • za vrijeme odmora donosi užinu, odvodi učenika do toaleta ako je potrebno, premješta učenika u drugu prostoriju
  • na kraju nastave prati učenika do prostorije za objed, ili do defektologa, dok će neke učenike asistent pratiti do prijevoza ili roditelja koji ga vode/voze kući.

 POVREMENO:

Očekuje se od asistenta praćenje učenika na izvan učioničku ili terensku nastavu (pomoć u kretanju i obavljanju praktičnih radova i sl.)

Sva podrška pruža se u mjeri u kojoj je to potrebno ovisno o sposobnostima učenika i potiče se osamostaljivanje u okviru mogućnosti učenika.

 

ODJEL DJELOMIČNE INTEGRACIJE - ČL. 7

Oblik djelomične integracije provodi se u redovnoj osnovnoj školi, najčešće za učenike s teškoćama učenja općeg tipa (npr. laka mentalna retardacija).

Prema čl. 7. Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (1991.), učenici s posebnim edukacijskim potrebama dio nastavnih sadržaja (najčešće su to obrazovni predmeti: hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo, društvo) svladavaju u posebnom razrednom odjelu sa profesorom defektologom, a dio (najčešće odgojne predmete: tjelesna kultura, glazbena kultura, vjeronauk, likovna kultura i tehnička kultura) sa predmetnim profesorom u matičnom razredu, dakle s vršnjacima bez posebnih edukacijskih potreba.

Uključivanje učenika u odgojne predmete stavlja pred učitelje odgovornu zadaću maksimalne individualizacije i prilagođavanja sadržaja u nastavi glazbene, likovne i tjelesno-zdravstvene kulture. 

Odjel djelomične integracije otvoren je u našoj školi 1991. godine. Kad se odjel otvorio do danas kroz njega je prošlo mnogo učenika s teškoćama u učenju.

Zbog velikog broja djece ovaj odjel je školske godine 2004./2005. podijeljen na dva odjela, odjel od 1.-4. razreda i 5.-8. razreda. Ove školske godine u odjelima se nalazi 13 učenika koji pohađaju nastavu po čl. 7. (1.-4. raz. 4 učenika, 5.-8. raz. 9 učenika)

Učenici odjela uključeni su u sekciju Male ruke koja djeluje pri Zadruzi škole i s njome je sudjelovala na mnogim smotrama zadrugarstva do sada. Učenici su uključeni i u izvan nastavne aktivnosti (likovne radionice, recitatorska grupa, eko grupa...)

 

PRILAGOĐENI I INDIVIDUALIZIRANI PROGRAM - ČL. 4

Prilagođeni program se odnosi na sadržajnu i metodičku prilagodbu dok se individualizirani pristup odnosi samo na metodičku prilagodbu u radu sa učenicima s teškoćama.

Što to znači? 

Prilagođeni program uključuje prilagodbu sadržaja: sadržaji se prilagođavaju djetetovim mogućnostima pa npr. prilagodba iz matematike može značiti da učenik sa teškoćama  množi samo sa jednoznamenkastim i dvoznamenkastim brojevima, dok vršnjaci (prema nastavnom planu i programu) množe sa peteroznamenkastim brojevima, iz npr. fizike učenik s teškoćama će moći naučiti samo neke od zakonitosti u nastavnoj cjelini i to pojednostavljeno objašnjene i povezane sa konkretnim iskustvom, možda će rješavati samo najjednostavnije zadatke ili uopće neće rješavati zadatke, dok će vršnjaci raditi na kompleksnijim primjerima, formulama, i sl. U hrvatskom se prilagodba može odnositi na drugačiji izbor lektire ili zadatke koji se odnose samo na jedno poglavlje, gramatika će se npr. bazirati na osnovnim pravilima i analizi jednostavne rečenice.... Osim sadržajne prilagodbe, primjenjuju se i prilagodbe u načinima rada i ocjenjivanju, što je identično i za individualizirani pristup.

Prema tome, individualizirani pristup se ne odnosi na sadržajnu prilagodbu već na prilagodbu načina rada i zahtjeva prema učeniku.

U individualiziranom pristupu i prilagođenom programu te kod učenika sa čl. 7 prilagođavaju se slijedeći zahtjevi:

1. Zahtjevi s obzirom na samostalnost učenika: stupnjevito pružanje pomoći i podrška pri rješavanju zadataka, rukovanju geometrijskim priborom…

2. Zahtjevi s obzirom na vrijeme rada: predviđanje produljenog vremena za rješavanje zadataka osobito u pisanim provjerama znanja.....

3. Zahtjevi obzirom na način rada: pojedinačno zadavanje zadataka, odabir tipova zadataka po principu lakši-teži-lakši; češće vježbanje i ponavljanje, korištenje kalkulatora.....

4. Zahtjevi s obzirom na provjeravanje: samo usmena provjera ili pružanje mogućnosti da netko drugi čita (učenik s disleksijom); češća provjera znanja u kraćim vremenskim jedinicama i s manjim brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju

5. Zahtjevi s obzirom na aktivnost: zajedničko planiranje rada s učenikom, češće promjene aktivnosti; fizičko približavanje učenika izvoru promatranja (konstruiranje, mjerenje…)

Uz to, u prezentaciji nastavnih sadržaja koriste se različiti načini, npr

Perceptivno prilagođavanje
- primjena ciljanih, jednostavnih, preglednih, interesantnih nastavnih sredstava bez suvišnih detalja (slike, karte, crteži, sheme)
- prilagođavanje tiska (povećani razmaci između riječi, rečenica, redova teksta, uvećanje tiska, sažimanje teksta, isticanje pravila podcrtavanjem, označavanje osnovnog  prostora za čitanje i pisanje),
- primjereno uključivanje u rad (čitanje na početku teksta, na početku odlomaka), upućivanje na korištenje orijentira pri čitanju (praćenje slijeda čitanja prstom, povlačenje crta pri čitanju),
- usmjeravanje na preglednost i čitkost napisanog (razmaci pri pisanju, isticanje pravila, definicija)

 
Individualizacija se odnosi i na drugačiji pristup prema ponašanju učenika koji npr,. ima ADHD, pa, ne može cijeli sat sjediti na mjestu nego se predvide aktivnosti u kojima može ustati, otići u drugi dio razreda, baviti se drugim sadržajima nakon što je završio svoj zadatak (koji je njemu primjeren). Takvog učenika se ne kažnjava negativnim opaskama ili jedinicama  zbog nemogućnosti prepisivanja s ploče zbog problema sa pažnjom, zaboravljanja domaćih zadaća, već se primjenjuju  postupci koji su navedeni u nalazima ili dodatnim materijalima koji se odnose na djecu npr. sa ADHD-om, disleksijom, oštećenjem vida, sluha ili drugim teškoćama.
 
I jedan i drugi pristup zahtijeva dodatnu pripremu, a za prilagođeni program izradu programa za svakog učenika iz svakog predmeta. Za individualizirani pristup učitelj treba predvidjeti i napisati metode rada.
Ocjenjivanje je također važno pitanje. UČENIKA SE OCJENJUJE U SKLADU S NJEGOVIM PROGRAMOM I NJEGOVIM PRILAGODBAMA, a ocjene su od 1 do 5.
Ako je učenik negativno ocijenjen ili pretežno ima ocjene dovoljan treba provjeriti kakav je program i kako se primjenjuje.
Važno je znati, da svaki učenik obzirom na svoje spoosbnosti i teškoće treba imati SVOJ prilagođeni program ili individualizirani pristup.

Individualizirani pristup u nastavi i individualni rad nisu isto.
Individualizirani pristup označava načine rada u nastavi sa djetetom u skladu sa njegovim teškoćama, odnosno sposobnostima (npr. uvećani tisak, bold, veći proredi, i sl. za dijete sa teškoćama vida, pretežno usmeno ispitivanje itd. za dijete sa disleksijom, telerancija rada kraće vrijeme za dijete s ADHD-om i tome slično).
Individualni rad znači rad u dvoje-stručnjak-učenik, i taj oblik rada se primjenjuje i u rehabilitaciji i u savjetovanju, terapiji...............

Pohađanja djeteta po čl. 4 ili čl. 7 nije nešto čega bi se trebalo sramiti ili izbjegavati, upravo suprotno, to je velika pomoć za svako dijete gdje će mu se olakšati u učenju i svladavanju gradiva, samim time i dobijanjem dobrih ocjena koje će na dijete djelovati stimulirajuće. Treba napomenuti da se oblik školovanja djeteta po čl. 4 ili po čl. 7 ne upisuje u svjedodžbu na kraju nastavne godine.

preskoči na navigaciju